Esperiensia ida ne hau hakerek temba hetan lamentasaun no rekomendasaun barak husi kolega sira konaba programa nebe mak hau tuir iha tinan kotuk liu ba iha dia 6-8 fulan Desembro 2017. Aktividades ida nebe mak halo hau hasoru mos ema barak iha neba hanesan artista ativista sira husi Indonesia Dian Sastrowardoyo, hasoru mos ita nia ministerio estrangeiro husi timor leste ho adido/a balu husi Jakarta no ita nia jornalista balu husi timor leste. Ok diak, buat sira nee hau sei konta no esplika detalho iha kraik. Ho lian Inglesh karik "I will sharply peel as sharply as a brush rubbing the bathroom wall".
Bali Democracy Forum (BDF) no Bali Democracy Sudent Conference (BDSC)
Programa Bali Democracy Forum ida ne hanesan programa annual nebe mak halao husi ministerio estrangeiro Indonesia nian, no iha programa nee nia laran sei esplika konaba demokrasia iha Indonesia, timor leste no mos nasaun seluk iha mundo tomak. Aktividades ou programa ida nee mos partisipa husi ukun nain sira nebe mai husi nasaun seluk hamutuk 61 nasaun nebe mak mai partisipa iha aktividade ida nee nebe kompostu husi Europeia, Amerika, Afrika no mos Asia tanto nasaun nebe mak ninia sistema governasaun nee demokrasia no mos nasaun nebe mak laos demokrasia inklui mos Timor Leste nebe hanesan nasaun nebe mak foin hetan ninia independensia iha 20 de maio 2002. Programa Bali Democracy Forum nebe halao iha 2017 tinan kotuk, ida nee ba dala 10 nian, no topiku nebe mak foti iha programa ida nee mak Does Democracy Deliver.
Buat nebe mak ironica tebes iha programa ida nee nia laran mak foin primeira vez ministerio estrangeiro Indonesia nian aumenta tan programa ida ho naran BDSC (Bali Democracy Student Conference) nee, tamba durante tinan 9 nia laran laiha programa ida naran BDSC nee. Delegasaun husi Indonesia nebe sai hanesan uma nain hamutuk nain limanolu (50) mak tuir no delegasaun husi nasaun sira seluk mak hamutuk nain atus ida limanolu (150) resin. No delegasaun husi Timor leste mak hau rasik no hau nia kolega ida naran Fabio Paulo Gama nebe agora daudaun halao hela ninia estudo iha UKI (Universitas Kristen Indonesia) Jakarta. Iha agenda BDSC nee nia laran ami halao diskusaun konaba too ona nebe no oinsa papel estudantes no jovens sira nebe luta ba demokrasia ida nee. Iha agenda nee nia laran mos inklui painel diskusaun rua no mos apresentador ida nebe hili direitamente husi komisaun organizadora tanto husi Indonesia no mos husi nasaun seluk. No antes atu hahu painel diskusaun ida nee ami sei rona uluk perspektivo husi Dian Sastrowardoyo nebe hanesan artista Indonesia nian no mos ativista ida iha Indonesia nebe konta ninia esperiensia ituan konaba demokrasia.
Series Of Activities
Lolos ne programa ida nee atu halao iha Bali tuir naran nebe mak iha tiha ona, maibe tamba deit iha problema balu hanesan erosaun nebe akontese iha neba foho Agung nakfera nebe mak momentum hanesan los ho data nebe termina ona husi komisaun organizadora. Tamba nee programa nee mos la konsege halao iha Bali, (Thats ok, that conference still BDF even not Bali but Banten, proud of kemlu and all committee) iha parte balu mos tmba komisaun organizadora husi parte ministerio estrangeiro Indonesia nian mos hanoin konaba delegasaun hotu nia vida tamba nee programa ida nee muda fali ba iha Jakarta, Banten iha aula ICE (Indonesia Convention Exhibition).
Abertura ba programa ne loke husi Vice president Indonesia Pak Yusuf Kalla tamba president Republika Indonesia Pak Joko Widodo la marka presensa. Maibe antes ne mos laifuan abertura sei hatoo husi ministerio estrangeiro Indonesia nian Ibu Retno Lestari Marsudi nebe kolia intuan konaba konflito nebe akontese iha nasaun internasional entre Palestina ho Israel konaba politica Donal Trump nian nebe revela ba mundo katak Yerusalem atu sai cidade ba Israel nian. No mos konaba agenda BDF nee nomia husi vice ministro estrangeiro Indonesia nian pak A.M Fachir. No ami nia fatin deskansa mak iha kuningan Grand Melia Hotel, depois de atendemento programa ida nee ami lao ba visita fatin sira seluk mak hanesan Gedung Pancasila no Taman Mini Indonesia nebe sai hanesan Indonesia kiik oan ida nebe lokaliza iha Indonesia parte Oeste nian.
Prosesu Registrasaun
Antes nee hau hetan no hatene informasaun konaba BDSC ida nee husi hau nia kolega Domingas nebe agora dadaun halao ninia estudo iha UNPAS (Universitas Pasundan) She is my classmate too, no mos husi hau nia dosente Pak Taufik, S.IP.,M.I.Pol. Kriteria ba registrasaun ida nee mos laos buat ida nebe mak fasil ida hanesan ema bai-bain dehan karik (susah-susah gampang) tamba presiza mos CV, karta rekomendasaun husi Universidade, karta deklarasaun, sertifikado TOEFL nebe ho valor minimo atus lima (500) no ikus liu mak hakerek essay konaba Demokrasia minimo 3 paginas ho lingua Ingles nebe mak topiku husi essay ne termina tiha ona husi komisaun organizadora ba programa BDCS nian nee, (depois ida ne hau mos konsulta ho hau nia kolega sira seluk atu kurizi konaba hau nia essay nebe mak hau hakerek nee paragrafo por paragrafo). Dokumentos hotu-hotu haruka liu husi sistema online hotu liu husi formulario nebe mak prepara tiha ona husi komisaun organizadora ba BDSC nee nian. Tuir mai durante fulan rua nia laran hau hein deit rezultado konaba hau nia esforsu an ida nee nian, ikus mai I found my name. Husi hau nia kampus Universitas Pasundan (UNPAS) hau ho hau nia kolega nain rua ami nain tolu mak tuir test ba programa ida nee maibe husi hau nia kampus hau mesak mak konsege liu hodi ba tuir programa BDSC ida nee.
Saida mak hetan husi programa BDSC ida nee?
Buat barak nebe mak hau hetan husi programa BDF no BDSC ida nee, tamba nee uluk nanain lahaluhan hatoo hau nia agradesimento ba ministerio estrangeiro Indonesia nia nian no mos ba ninia komisaun organizadora tomak nebe mak loke no fo ona oportunidade ida nee ba estudantes no joven tomak atu bele hatoo ninia aspirasaun ba governu no mos ba ninia maluk estudantes no jovens sira seluk nebe mak seidauk hetan oportunidade ida hanesan nee.
Buat balu nebe mak hau hetan husi programa ida nee mak hanesan konaba Demokrasia mesmo ita hotu hatene katak Demokrasia nee perfeito deit mak iha ninia teoria maibe iha ninia pratika la tuir buat nebe ita hotu le no estuda iha ninia teoria nebe iha. Buat hotu tuir ida-idak ninia estandar no ideologia iha ida-idak ninia nasaun, buat sira nee hotu hatudu mai ita katak oinsa mak ita bele aprende no estuda konaba atu respeito politika no desizaun politika husi nasaun sira seluk. Buat nebe importante tebes mak Demokrasia laos para atu copy and paste husi nasaun nebe mak desemvolvido ona maibe Demokrasia nee tenke halao tuir situasaun, kondisaun no ideologia husi nasaun ida-idak nian atu nunee bele lao ho diak.
Robert A. Dhal iha ninia livro “Polyarchy & Participation: The Changing Democratic hateten katak Rule by the people" (popular sovereignty and political equality) is essential for democracy. He merely argues that we must extend the nature and range of circumstances said to constitute a genuine, if minimal, case of political equality and popular sovereignty by dropping such traditional requirements as majority rule or extensive citizen participation as necessary conditions”. Deklarasaun husi matenek nain Robert A. Dhal nian nebe iha leten ne atu hateten deit mai ita katak popularidade soberania nian no mos igualidade politika ida nee importante tebes ba iha sistema demokrasia nia laran. Atu hateten deit katak soberania povu nian iha nasaun ida nia laran tenke tau as no mos tenke tau atensaun maximu tamba sistema demokrasia nee forte se wainhira soberania povu nian mos forte.
Iha parte seluk mos hau hasoru kolega sira nebe mak mai husi nasaun oi-oin iha mundu tomak nebe mak mai ho ninia ideologia nebe mak lahanesan, hasoru esperiensia foun, desafius foun no mos material foun nebe mak hau bele hetan no foti husi neba hodi bele implementa iha hau nia fatin no mos hau nia nasaun rai doben Timor Leste, no mos bele fahe ba hau nia kolega sira hotu no mos ba komunidade sira nebe mak iha hau nia fatin moris, tamba Demokrasia atu lao ho diak ita tenke hahu husi ita nia uma laran, komunidade iha ita nia aldeia, suco, sub-distrito, distrito, regiaun mak mai too iha nasional. "Goodness can be done in any way and to anyone".
Konaba aktividade ou programa BDSC ida nee hau hakarak hatoo deit katak buat nebe mak hau hetan nee laos buat ida nebe mak instante. Laos tamba buat nebe mak hau apply nee langsung lolos tiha deit, maibe buat sira nee tamba hetan ajuda husi kolega sira nebe mak fo motivasaun no masukan mai hau mak hodi hau hetan esperiensia sira hanesan nee. Obrigado barak ba kolega sira Fega, Yudi no liu-liu ba kolega sira husi (Familia Lengkong) nebe mak fo suporta mai hau ho liafuan motivasaun oi-oin. No hau espera katak kolega sira hotu sempre esforsu no luta nafatin ba ida-idak nia mehi nebe mak iha. Yakin usaha sampai(YAKUSA).
#Sharingiscaring
Follow link :
coretanmarc92.blogspot.com, timornews.tl, liantimor.com
Contact via the Following Email :
marcossoaressilva92@gmail.com, timornewstl@gmail.com
Comments