Skip to main content

APROVEITA FENÓMENA COVID-19 INTERESE OLIGARKIA MOSU IHA TIMOR LESTE

Timor Leste nasaun ida ne'ebé mak adopta sistema governasaun Demokrásia katak podér iha povu nia liman no elit polítika hala'o podér ne'e ba interese públiku. Laós hala'o podér ne'e ba interese oligarkia, hahalok sira hanesan ne'e mak estraga sistema governasaun demokrasia iha nasaun ida nia laran, no ida ne'e mak agora dau-daun akontese iha Timor Leste.

Timor Leste laós nasaun ida ne'ebé mak adopta sistema governasaun militerisme ne'ebé ho ideolojía fasismu ho nune'e buat ki'ik no bo'ot sempre atua ho alternativu ne'ebé ameasa no agresivu.

Ikus-ikus ne'e hau le mídia online, mídia impresa, livru no mos status ne'ebé hau hetan iha hau nia media sosial halo hau oin halai no ulun fatuk moras fali.

Loron hirak liu ba hau rona inkietasaun oi-oin husi maluk estudante sira ne'ebé mak agora dau-daun tuir hela regras ne'ebé mak hasai ona husi ita nia governu katak tenke hela iha karantina durante loron 14 antes fila ba ida-idak nia uma, maibé realidae durante prosesu karantina ne'e lao, estudante sira hasoru situasaun ne'ebé mak irónika tebes mak hanesan, estudante sira labele husu sira nia rezultadu teste ne'ebé mak foti husi autoridade sira ne'ebé hatudu positivu ou negativu, estudante sira labele diskute malu ho autoridade ne'ebé refere karik buat ruma lalos no seluk-seluk tan, ikus mai estudante sira derepente deit rona dehan positivu hodi tula sai ba fatin seluk maibé laiha evidénsia teste ne'ebé mak hatudu dehan estudante ne'ebé refere positivu ou negativu.

Wainhira hau rona inkietasaun sira hanesan ne'e husi maluk estudante balun, hau tur hodi hanoin no mosu pergunta ida ne'ebé mak hakat liu iha hau nia kakutak nune'e, será que Timor leste adopta sistema governasaun Paternalistiku, Militeristiku, Laissez-faire, Karismatiku ka Demokrásia? Tamba ne'e mak liberdade imprensa ba povu laiha, to'o mídia nasionál sira mos hatutan informasaun ne'ebé mak seidauk los ba povu tomak hodi hamosu pániku iha povu nia le'et no mos buat oi-oin.

Jornalista, ninia funsaun lolós ne'e atu transfere ou transmite informasaun ne'ebé mak kredivel ba povu tomak iha nasaun ida nia laran. Jornalista nia pozisaun hatuur iha entre governu no empresáriu sira nia klaran, kerdizer katak jornalista hanesan instituisaun ida ne'ebé mak independente.

Maibé realidade buat ne'ebé hatudu iha Timor Leste diferente tebes ho definisaun ne'ebé hau esplika ona iha leten. Realidade ne'ebé mak mosu iha timor mídia balun inklina án ba iha governu  no balun inklina án ba iha empresáriu sira, ikus mai povu mak sai vítima ba informasaun sira ne'ebé mak espalla iha timor laran tomak, tamba deit interese oportunista sira nian ne'ebé aproveita fenómena Covid-19 ida ne'e hodi hariku án iha aspetu ekonómia, polítika no seluk-seluk tan.

Fulan ida liu ba povu Timor Leste rona informasaun katak timoroan nain 1 mak hetan virus korona positivu maibé realidade lahatudu iha públiku. Pelu menus intervista netik ema ne'ebé refere atu nune'e ita nia povu kiak sira ne'ebe iha área rurais sira ne'ebé unalfabetizasaun no so bele rona deit ne'e bele kompriende no hatene. Buat sira ne'e hotu mosu tamba kakutak oportunista sira mak kedok buat ne'e tun sae hodi hamosu situasaun ne'ebé pániku iha povu nia le'et. Ikus mai intrepretasaun husi povu hare situasaun no kondisaun hanesan ne'e komesa mosu estigma ne'ebé mak bináriu.

Tamba saida mak mosu estigma ne'ebé bináriu iha povu timor leste nia le'et? estigma ne'e mosu tamba laiha transparánsia informasaun husi mídia nasionál sira, agora dau-daun kondutór ba mídia nasionál sira ne'ebé iha timor laran tomak mak elit polítika sira ne'ebé ho kakutak oportunista mak volante hotu. Hare ba situasaun sira ne'ebé akontese iha Timor Leste mídia hanesan hetan kooptasaun tiha ona husi elit polítika sira ho razaun atu apaña interese oligarkia ne'ebé mak durante ne'e iha ona.


Marc, Bandung, 14 Abril 2020.


Comments

Popular posts from this blog

TAMBA "DOMIN", LOJIKA MATE

Rikusoin nebe valor liu iha moris, tanto iha mundo no mos iha lalehan mak "Domin". Domin existe iha ema no horik iha ema nia fuan.  Tempo naruk hau lao mesak, hasoru o, fuan ne hahu fo ba o bebeik no nafatin. Kalan ba loron, minuto ba horas fuan ne fo deit ba o, sente o mak hau nia riqueza domin nebe halo hau sente moris ne kompleto. Hau hakarak hadomi o, hau hakrak kuida o.  O nia prezensa ne halo hau sente hau moris nakonu no kompleto ho hau nia knosen sorin. Prinseza atus ba rihun mak hau hasoru maibe hau nia fuan laiha vontade atu hili. Diferente ho o, hau fuan iha vontade forte atu hili o sai nia nain.  Domin nebe forte nunka halai husi loron nia manas, nunka hases an husi udan, sei la lakon namlele tuir anin, tamba domin ne presiza pasiensia.  Domin hanorin hau pasiensia, pasiensia atu luta ba hau nia fuan nia hakarak laos prazer nia exigencia.  Karik atu hetan o, presiza hau nia terus, presiza liu husi dalan nebe nakonu ho Ai tarak, hau prontu para

NASIONALIZMU VS GLOBALIZMU

Definisaun polítika katak arte ou siénsia ida atu apaña poder ida tuir dalan konstituisaun no mos inkonstituisional. Teoria klásika Aristoteles hateten katak polítika maka hanesan esforsu ida ne'ebé povu viaza atu apaña bem estar povu nian. Intensaun polítika katak HUSI, BA ka ida ne'ebé iha relasaun ho povu. Polítika katak siénsia konabá nasaun, siénsia konaba governu, tamba ne'e antes atu ita antisipa halo definisaun ba polítika ita mos tenke hatene etimolójikamente husi polítika ne'e rasik. Husi definisaun hirak ne'ebé hau mensiona iha leten ne'e iha ninia intensaun no esénsia ne'ebé mak di'ak ba povu, tamba laiha ema ou grupo ida mak hasai teoria ruma somente atu fo impaktu negativu ba ema seluk. Maibé realidade hatudu katak iha sékulu XXI ou iha époka kontemporer ida ne'e, esénsia husi polítika ne'e rasik komesa mínimu ona iha ninia realizasaun (aktualisasi), tamba egoismu husi polítika nain sira ne'ebé mak maka'as liu duke interese

JERITAN "HATI" MELIHAT REALITAS 

Hati tak pernah ragu untuk mencintai dan dicintai, tapi harapan kadang terlalu mahir tuk melukai. Dua manusia yang bermimpi tuk menjalin hubungan selayaknya semut kepada gula yang saling dipertemukan karena takdir. Dinding pertemanan yang telah lama terbentuk menjadi batas untuk berekspresi, semua akan segera mereda, semoga. Pada akhirnya segala upayamu hanya akan dianggap lelucon, wajah menjadi penentu kesuksesan, tokoh utama dilihat dari betapa good looking , karena sejahat apapun seorang good looking mereka hanya akan dianggap sebagai malaikat. Aku tidak berteriak secara sarkas, aku tidak iri karena wajah biasa, aku hanya berkomentar, aku adalah manusia dan dia adalah manusia. Karena manusia itu sama secara hak dan kewajiban, katanya manusia memiliki derajat yang setara, katanya. Tetap dengan perlakuan yang terasa berbeda di terik panasnya mentari, sosok good looking kan diberi payung untuk berjalan sambil berteduh, sosok yang selalu menjadi prioritas, sosok yang dijadikan alasan