Timor Leste nasaun ida ne'ebé mak adopta sistema governasaun Demokrásia katak podér iha povu nia liman no elit polítika hala'o podér ne'e ba interese públiku. Laós hala'o podér ne'e ba interese oligarkia, hahalok sira hanesan ne'e mak estraga sistema governasaun demokrasia iha nasaun ida nia laran, no ida ne'e mak agora dau-daun akontese iha Timor Leste.
Timor Leste laós nasaun ida ne'ebé mak adopta sistema governasaun militerisme ne'ebé ho ideolojía fasismu ho nune'e buat ki'ik no bo'ot sempre atua ho alternativu ne'ebé ameasa no agresivu.
Ikus-ikus ne'e hau le mídia online, mídia impresa, livru no mos status ne'ebé hau hetan iha hau nia media sosial halo hau oin halai no ulun fatuk moras fali.
Loron hirak liu ba hau rona inkietasaun oi-oin husi maluk estudante sira ne'ebé mak agora dau-daun tuir hela regras ne'ebé mak hasai ona husi ita nia governu katak tenke hela iha karantina durante loron 14 antes fila ba ida-idak nia uma, maibé realidae durante prosesu karantina ne'e lao, estudante sira hasoru situasaun ne'ebé mak irónika tebes mak hanesan, estudante sira labele husu sira nia rezultadu teste ne'ebé mak foti husi autoridade sira ne'ebé hatudu positivu ou negativu, estudante sira labele diskute malu ho autoridade ne'ebé refere karik buat ruma lalos no seluk-seluk tan, ikus mai estudante sira derepente deit rona dehan positivu hodi tula sai ba fatin seluk maibé laiha evidénsia teste ne'ebé mak hatudu dehan estudante ne'ebé refere positivu ou negativu.
Wainhira hau rona inkietasaun sira hanesan ne'e husi maluk estudante balun, hau tur hodi hanoin no mosu pergunta ida ne'ebé mak hakat liu iha hau nia kakutak nune'e, será que Timor leste adopta sistema governasaun Paternalistiku, Militeristiku, Laissez-faire, Karismatiku ka Demokrásia? Tamba ne'e mak liberdade imprensa ba povu laiha, to'o mídia nasionál sira mos hatutan informasaun ne'ebé mak seidauk los ba povu tomak hodi hamosu pániku iha povu nia le'et no mos buat oi-oin.
Jornalista, ninia funsaun lolós ne'e atu transfere ou transmite informasaun ne'ebé mak kredivel ba povu tomak iha nasaun ida nia laran. Jornalista nia pozisaun hatuur iha entre governu no empresáriu sira nia klaran, kerdizer katak jornalista hanesan instituisaun ida ne'ebé mak independente.
Maibé realidade buat ne'ebé hatudu iha Timor Leste diferente tebes ho definisaun ne'ebé hau esplika ona iha leten. Realidade ne'ebé mak mosu iha timor mídia balun inklina án ba iha governu no balun inklina án ba iha empresáriu sira, ikus mai povu mak sai vítima ba informasaun sira ne'ebé mak espalla iha timor laran tomak, tamba deit interese oportunista sira nian ne'ebé aproveita fenómena Covid-19 ida ne'e hodi hariku án iha aspetu ekonómia, polítika no seluk-seluk tan.
Fulan ida liu ba povu Timor Leste rona informasaun katak timoroan nain 1 mak hetan virus korona positivu maibé realidade lahatudu iha públiku. Pelu menus intervista netik ema ne'ebé refere atu nune'e ita nia povu kiak sira ne'ebe iha área rurais sira ne'ebé unalfabetizasaun no so bele rona deit ne'e bele kompriende no hatene. Buat sira ne'e hotu mosu tamba kakutak oportunista sira mak kedok buat ne'e tun sae hodi hamosu situasaun ne'ebé pániku iha povu nia le'et. Ikus mai intrepretasaun husi povu hare situasaun no kondisaun hanesan ne'e komesa mosu estigma ne'ebé mak bináriu.
Tamba saida mak mosu estigma ne'ebé bináriu iha povu timor leste nia le'et? estigma ne'e mosu tamba laiha transparánsia informasaun husi mídia nasionál sira, agora dau-daun kondutór ba mídia nasionál sira ne'ebé iha timor laran tomak mak elit polítika sira ne'ebé ho kakutak oportunista mak volante hotu. Hare ba situasaun sira ne'ebé akontese iha Timor Leste mídia hanesan hetan kooptasaun tiha ona husi elit polítika sira ho razaun atu apaña interese oligarkia ne'ebé mak durante ne'e iha ona.
Marc, Bandung, 14 Abril 2020.
Follow link :
Contact via the Following Email :
Comments