Timor Leste nasaun ida ne'ebé mak adopta sistema governasaun Demokrásia (semi presidensial) desizaun ida ne'e mundo internasionál tomak hatene desde 20 de Maio 2002 wainhira Timor Leste proklama ninia independénsia.
Demokrásia katak povu hotu hanesan iha direito, dever no liberdade ne'ebé hanesan. Demokrasia fo liberdade ba povu atu partisipa iha prosesu desizaun hotu iha nasaun ida nia laran. Definisaun husi demokrásia em jerál katak husi povu, ba povu no hamutuk fali ho povu, além de povu iha direitu no dever hanesan, pontus ne'ebé importante mak "podér iha povu nia liman" tamba ne'e wainhira foti desizaun ruma tenke ba bem estar povu tomak nian.
Ikus-ikus ne'e hare ba kontestasaun polítika ne'ebé akontese iha Timor Leste elite polítika sira apenas retórika deit mak barak iha uma fukun parlamentu nasionál to'o haluhan tiha povu ne'ebé mak hein hela desizaun balun husi sira (elite polítika) bazeia ba promesa sira ne'ebé mak sira fo iha momentu kampaña no iha situasaun ne'ebé emerjénsia nia laran hanesan agora dau-daun mundu tomak hasoru.
Nai ulun no ukun na'in sira halo to'ok reflesaun kiik oan balun ba imi nia án, tamba buat ne'ebé durante ne'e imi halo, povu tomak monitoriza, hare no akompaña tui-tuir hela, tuir lolós ne'e ita bo'ot sira tenke konsiente katak agora dadaun ita bo'ot sira tur iha birokrasia governu nian ne'e sé mak selu imi? No osan ida imi hetan ne'e sé nian?
Tamba ne'e ita bo'ot sira (ukun na'in) tenke kompriende funsaun ita bo'ot sira nian, katak tenke serví ba povu wainhira sai ona kapitaun iha país ida nia laran. Maromak fó ona oportunidade ida ne'e ba imi nai ulun no ukun na'in sira, mak halo netik buat ruma ne'ebé mak di'ak ba povu tomak nia moris di'ak la'os tur atu diskute hodi fo sala malu tamba povu lao's audiênsia.
Além de interese lubuk balun ne'ebé mak imi (elite polítika) iha, buat ne'ebé importante liu ida ne'e mak ba bem estar povu tomak nian. Ko'alia konabá polítika ne'e iha nia tempu (momentum), maibé wainhira ita bo'ot sira apaña ona espektasaun sira hotu ne'ebé mak ita bo'ot sira iha durante kompete iha kontestasaun polítika, mak buat sira ne'e tau sees tiha no hare fali ba povu tomak nia moris di'ak, la'os tur iha uma fukun hodi diskute malu tun sae, fó sala malu tun sae maibé laiha rezultadu ida ne'ebé diak ba povu tomak nia moris di'ak, halo to'o povu mak sai vítima ba diskusaun ne'ebé vazia signifikasaun sira ne'e hotu.
Repúblika Demokrátika Timor Leste nudar nasaun ne'ebé mak iha ninia konstituisaun ne'ebé hanaran "Konstituisaun RDTL", karik ita bo'ot sira halo polítika atu aproveita pozisaun A, B no C faz favór, maibé importa mak wainhira ita bo'ot sira sai ona ministru, deputadu no seluk tan, mak tenke aplika politíka ne'ebé mak liberál no trasparánsia no tau importánsia ba iha bem estar povu tomak nian no sai nudar servidór ne'ebé di'ak iha povu tomak nia vizaun.
Filósofu klásiku Aristoteles iha nia livru "The Politics" esplika katak justisa ne'e iha rua (2) mak, justisa distributiva no justisa komutativa. Justisa distributiva ko'alia konabá direitu no distribuisaun direitu ne'ebé justu iha relasaun entre Povu ho nasaun. Quer dizer saida mak nasaun fó no halo ba ninia povu ne'e forma husi 'undevides goods' atu nune'e fo benefísiu ba povu, iha parte seluk ne'ebé nasaun fo mak protesaun, intalasaun públiku ne'ebé mak di'ak no seluk-seluk tan atu nune'e labele mosu iha povu nia le'et individu ida interompe individu seluk. Justisa komutativa ko'alia konabá direitu no distribuisaun direitu ne'ebé justu iha relasaun entre individu ho povu.
Atu dehan de'it katak situasaun no kondisaun ne'ebé agora akontese iha Timor Leste tuir hau nia observasaun katak sei mínimu atensaun husi elite polítikus sira ba ninia povu tomak iha aspetu bem estar povu Timor Leste tomak nian. No outro caso, oinsá mak governu bele antisipa akontesimentu sira hanesan hamlaha, númeru kriminalidade ne'ebé ás no mos buat seluk tan iha loron tuir mai se wainhira laiha atensaun ne'ebé másimu husi governu?
Marc, Bandung, 02 Maio 2020.
Follow link :
Contact via the Following Email :
Comments