Filójofu Turky nian ida ho naran Diogenes ne'ebé famouzu tebes ho ninia ideolojía "Sinisme", anti-estabelesimentu no mos nu'udar kriadór termu 'Humanidade' priemiru iha mundu, wainhira nia muda husi turky ba iha Athena, nia moris iha dalan ninin hamutuk ho ninia asu ida, ai-tonka no toba iha bidón laran deit durante tinan naruk nia laran, ne'ebé lokaliza iha sidade klaran. Iha loron ida meiudia bo'ot nia (Diogenes) lori ninia lampu oan ne'e hodi la'o tama ba iha merkadu laran, halo komunidade iha merkadu laran hakfodak no konfuzaun hodi hahu husu ba nia, buka saida? Nia hatan dehan "Hau buka hela ema humanu". Aksaun sátira ida ne'e Diogenes halo tamba iha momentu nebá situasaun komesa la kondusivu ona, governador ou liurai iha Athena mos komesa ona tau sees esénsia humanidade duké interese oligárkia no tirani.
"A fool often has reason to be patient with everything he actually succumbs to without ever trying."- A. Einstein.
Diogenes ho A. Einstein nia liafuan ida ne'e karik liga ba kondisaun Timor-Leste iha era kontemporânea, relevante tebes ho situasaun no kondisaun ne'ebé agora dau-daun akontese iha rai doben Timor-Leste.
Inkapasidade elit polítika halo povu timoroan tomak sai vítima iha aspeitu polítika, ekonómia no sosial. Liafuan diplomasia sai kilat musan ida ba sira (elit polítika) maibé la sente katak situansaun ho kondisaun la permite atu uza liafuan ne'e. Lahatene tamba sira mak lahatene duni ou finji lahatene, ida ne'e kestaun individu.
Povu krítika tamba kompriende esénsia husi podér, maibé elit polítika hetok hatudu nia ignoránsia hodi fo sala ba povu. Povu hakilar husu atu priense ninia direitu, maibé governu husu ba povu kumpri ninia dever. Povu husu nasaun ne'e atu lori ba ne'ebé, governu haruka ho presaun ne'ebé maka'as atu imita buat ne'ebé nasaun aktuliza ona. Povu hatudu ninia maturidade polítika, maibé governu hatudu ninia polítika infantil.
Iha momentum ne'ebé krusial povu husu aktualizasaun husi promesa ne'ebé fo husi governu, maibé sensibilidade elit polítika hodi responde hamosu multi interpretasaun iha povu nia le'et. Hetan louva husi mundu internasionál iha aspektu demokrásia, maibé governu ho nia inkapasidade lahatene alternativu hodi nafatin hamorin louvasaun ne'e. Povu hamnasa iha tristeza nia laran tamba hare aksaun kapitaun nian iha nasaun ida nia laran hatudu polítika ne'ebé infantil.
Dehan sentimentu nasionalizmu, maibé aktualizasaun sentimentu globalizmu, ikus mai humanidade mak sai vítima ba aksaun hirak ne'e hotu. Dehan populasaun mos sai pontu ida importante hodi priense rekezitus antes hari'i nasaun ida, maibé tratamentu elit polítiku la tuir esénsia lolós populasaun nian.
Hahalok inkapasidade hirak ne'e ikus mai transmisível mos ba elit polítik timoroan nian ne'ebé iha ema nia rai (embassy), ajir fora husi ninia funsaun ne'ebé ideál. Estudantes estranjeiru ne'ebé iha fatin refere husu konaba kestaun balun, sira dehan governu sentral hotu mak hatene, entaun estudantes mos komesa hanoin hodi análiza no mosu perguntas balun katak 'embaxada nia funsaun lolos ne'e saida?' Alem de inan aman estudantes nian ita bo'ot sira mos hanesan intermediáriu ida atu hato'o inkietas estudante sira nian ba iha governu sentral? Signifika katak kondisaun estudantes estranjeiru sira nian ita bo'ot sira mak hatene liu duke governu sentral tamba ne'e tenke tau ás profisionalizmu no transparánsia iha aspeitu saida deit.
Ikus mai, na'ok ten hamutuk ho bosok ten ne'ebé hanaran "kakutak oportunista" mak aproveita oportunidade ne'e hodi hariku án to'o haluhan povu nia kosar be'en ne'ebé lori sira (elit polítika) ba tu'ur iha povu nia uma (parlamentu nasionál).
"Aneh tapi nyata, begitulah aktualisasi bagi orang-orang yang minim akan ilmu dan pengetahuan."
Bandung, 02 June 2020.
Follow link :
Contact via the Following Email :
Comments