Definisaun polítika katak arte ou siénsia ida atu apaña poder ida tuir dalan konstituisaun no mos inkonstituisional. Teoria klásika Aristoteles hateten katak polítika maka hanesan esforsu ida ne'ebé povu viaza atu apaña bem estar povu nian. Intensaun polítika katak HUSI, BA ka ida ne'ebé iha relasaun ho povu.
Polítika katak siénsia konabá nasaun, siénsia konaba governu, tamba ne'e antes atu ita antisipa halo definisaun ba polítika ita mos tenke hatene etimolójikamente husi polítika ne'e rasik.
Husi definisaun hirak ne'ebé hau mensiona iha leten ne'e iha ninia intensaun no esénsia ne'ebé mak di'ak ba povu, tamba laiha ema ou grupo ida mak hasai teoria ruma somente atu fo impaktu negativu ba ema seluk.
Maibé realidade hatudu katak iha sékulu XXI ou iha époka kontemporer ida ne'e, esénsia husi polítika ne'e rasik komesa mínimu ona iha ninia realizasaun (aktualisasi), tamba egoismu husi polítika nain sira ne'ebé mak maka'as liu duke interese komum, ikus mai povu mak sai vítima ba hahalok hirak ne'e hotu.
Ideolojia Nasionalizmu sempre tau ás interese komum no humanidade, valór independênsia bo'ot tebes iha sira (nasionalizmu) nia matan, maibé diferente ho ideolojia globalizmu ne'ebé somente para tau importánsia liu ba interese privadu, quer dizer esénsia nasaun iha sira nia matan mínimu tebes "Less State". Ba sira (globalizmu) katak loron ohin bele han iha Timor, toba iha Malaysia no haris iha Estadus Unidus.
Atitude ida ne'e mak agora dadaun akontese iha hau nia rai doben Timor-Leste, ko'alia konabá asuntu dezastre (bencana) ida ne'ebé maka mundu tomak hasoru iha agora dadaun, ne'ebé hanaran surtu covid-19 ida ne'e kakutak oportunista sira aproveita impulsu (momentum) hodi kedok tun sa'e situasaun ne'e ho razaun atu apaña interese privadu ne'ebé mak iha antes ona.
Diplomasia ho maneira persuasaun ne'ebé maka prátika husi polítika nain sira maka sai hanesan arma ida ba sira hodi koopta povu nia stigmasaun. Wainhira povu komesa husu sira nia direitu, sira resposta mai ho hakraik án to'o rabat rai ate parese (seolah-olah) sira iha sala ida ne'ebé mak bo'ot, maibé afinal maneira ida ne'e hanesan atratejia persuasaun ida hodi hadau povu nia laran.
Iha termu ida dehan katak "Banyak Jalan Menuju Roma", termu ida ne'e mak agora dau-daun polítika nain external Timor nian balun prátika iha impulsu surtu covid-19 ida ne'e. Kakutak oportunista hadelek lójika hodi haluhan humanidade, aproveita oportunidade atu apaña interese oligárkia ne'ebé planeadu ona, ikus mai povu ki'ik mak sai vítima ba hahalok hirak ne'e hotu.
"Ba povu, polítika la'os kestaun koalizasaun ka opozisaun, maibé oinsá maka polítika públika bele muda vida kotidianu povu tomak nian."
Marc, 22 Juni 2020.
Follow link :
Contact via the Following Email :
Comments