Skip to main content

SERÁ QUE KOMEMORASAUN RESTAURASAUN INDEPENDÊNSIA APENAS SIMBÓLIKA NO FORMALIDADE??

Loron ohin 20 de Maio 2021 ne'e loron ne'ebé espesial no históriku ba povu doben Timor tomak, koinsidi iha loron ida ne'e mak povu doben Timor tomak restaura no revela ninia independênsia ba mundu internasional nudár nasaun soberanu ida.

Loron ohin, iha timor leste laran tomak ba to'o iha árae remotas sira bandeira Timor Leste dada sa'e iha fatin-fatin. Alem de ida ne'e, povu Timor tomak mos komemora independênsia ne'e kanaliza ho maneira liu husi postajen imajen bandeira Timor Leste, hato'o parabéns no buat seluk tan tamba sente orgullu ho komemorasaun restaurasaun independênsia ida ne'e hodi ekspersa buat ne'ebé sira sente. Balun halo festa via mídia sosial no mos ho meneira seluk tan iha ida-idak nia rejiaun no munisípiu.

Maibé infelizmente, loron ohin lahanesan ho 17 anos liuba, ne'ebé ita hotu komemora restaurasaun independênsia ida ne'e ho maneira ne'ebé hamutuk, tinan kotuk no tinan ida nee ita selebra ita nia loron restaurasaun ne'ebé diferente tebes ho razaun tamba surtu covid-19 ne'bé mak atinjidu komunidade internasionál tomak ate a data.

Ko'alia konabà komemorasaun se for ita konfessa ituan, antes atu selebra loron independênsia ida ne'e, iha tinan, fulan no loron hira liu ba povu Timor Leste barak mak reklama ba situasaun no kondisaun sira ne'ebé akontese iha rai doben timor ida ne'e.

Tinan, fulan, semana, loron, horas ate minutu hira liu ba mos ita hotu iha parte ida ne'ebé mak hanesan, reklama ajitasaun sira konabá kiak no mukit, reklama konabá difisil atu hetan servisu, la satisfaz ho desenvolvimentu infrastrutura, la satisfaz ho doasaun husi governu no difisil atu moris iha prospriedade nia laran.

Iha parte seluk mos ita reklama no krítika konabá dezenvolvimentu sosiál no asuntu polítika ne'ebé mak komesa deteriorasaun ona demokrásia iha nasaun rai doben Timor ida ne'e.

Ho situasaun no kondisaun sira hanesan ne'e, depois ohin loron ita hakilar "Independênsia" ho várias formas. Labarik, ferik, katuas, funsionáriu públiku no mos joven sira komemora independêsia ida ne'e iha fatin oi-oin, ita mos labele nega katak sei iha populasaun balun ne'ebé mak sei halao nia servisu nudar agrikultor iha loron komemorasaun restaurasaun Independêsia ida ne'e.

Iha sosiedade balun ne'ebé mak sei hanoin katak independênsia la'os buat ne'ebé espesial ba nia se wainhira nia sei sente kiak, mukit, defisil hetan servisu no seluk tan.. To'o populasaun balun hateten no reklama katak independênsia ne'e la'os povu doben timor tomak nian, maibé independênsia  ne'e ema balun nian de'it liu-liu ba sira ne'ebé mak sente nia án katak independênsia ou bele mos sira obriga de'it sira án tuir hodi selebra hamutuk komemorasaun ida ne'e.

Karik ita relembra fila-fali história naruk no lubuk ida konabá nasaun rai doben Timor ne'e nian, sertu ita hatene no sente katak nasaun ida ne'e sai ona husi kolonializmu no imperalizmu nia liman iha tempu hirak liu ba.

Maibé, karik ita hare ba iha prosesu nasaun ida ne'e nian depois de independênsia, ita mos tenke aseita ho buat ne'ebé mak ita sente nudár sidadaun ida durante Timor Leste sai ona nudár nasaun soberanu ida. Ita mos tenke hanoin no aseita katak nasaun ne'e sei iha prosesu dezenvolvimentu nia laran.

Independênsia Timor Leste nian tenke reflete mos susesu nasaun nian ne'ebé realiza ona ninia mehi balun durante iha 18 anos de independênsia. Iha prinsípiu 10 ne'ebé sai nudár baze fundamental ba nasaun ida ne'e nian ne'ebé hatuur ona iha Konstituisaun Repúblika Demokratika Timor Leste iha parte I artigu 6 hateten, a). Defende no garante nasaun nia soberania; b). Garante no promove sidadaun sira-nia direitu no liberdade fundamentál, no respeitu ba Estadu nia prinsípiu kona-ba direitu demokrátiku; c). Defende no garante demokrasia polítika no partisipasaun populasaun nian kona-ba rezolusaun problema nasionál sira; d). Garante dezenvolvimentu ba ekonomia, ba progresu siénsia no téknika; e). Harii sosiedade ida-ne’ebé hatuur iha justisa sosiál, hodi hakiak sidadaun sira-nia moris di’ak ba isin no ba klamar; f). Proteje didi’ak meiu-ambiente no boli nafatin riku-soin rai nian; g). Hakatak no haloko povu timoroan nia personalidade no nia liman-rohan kulturál. h). Harii no haburas relasaun di’ak no harosan (kooperasaun) ho povu no ho estadu hotu-hotu; i). Promove dezenvolvimentu ida-ne’ebé nakait kabeer ba setór oioin no rejiaun sira, no mós fahe loloos produtu nasionál nian; j). Hamoris, promove no garante biban no leet ne’ebé hanesan ba ema feto no mane. Bazikamente, tenke tau importánsia ba bem estar (social walfare) povu tomak nian, tamba tuir teoria de concordância (teori perjanjian) ne'ebé hakerek husi Thomas Hobbes, Montequieu, J.J. Rousseau no Jhon Locke hateten katak "estabelese país ida por causa da concordânsia husi povu, konkorda hodi harii organizasaun ida atu kuida sobrevive povu ida nian."

Ikus liu, "Como o futuro deste país, esperamos que o dia da independência seja uma comemoração para todos os timorenses, celebrada e desfrutada juntos. O dia da independência não é apenas um evento simbólico, formalidade ou certos círculos." Atu dehan de'it katak ami juventude no mos nudár futuru rai doben Timor ne'e nian, ami espera katak iha tempo oin mai loron espesial ba povu maubere ida ne'e hotu-hotu sente no kontenti hamutuk hodi selebra, la'os até pareser hanesan simbóliku no formalidade ba grupo balun nian de'it.

"VIVA a 19ª República Democrática de Timor-Leste." Superior iha Rekursu Humanu, Timor-Leste sei lao ba oin.

A Dreamer, Bandung 20 de Maio 2021.


Follow link :

coretanmarc92.blogspot.com, timornews.tl, liantimor.com

Contact via the Following Email :
marcossoaressilva92@gmail.com, timornewstl@gmail.com

Comments

Popular posts from this blog

TAMBA "DOMIN", LOJIKA MATE

Rikusoin nebe valor liu iha moris, tanto iha mundo no mos iha lalehan mak "Domin". Domin existe iha ema no horik iha ema nia fuan.  Tempo naruk hau lao mesak, hasoru o, fuan ne hahu fo ba o bebeik no nafatin. Kalan ba loron, minuto ba horas fuan ne fo deit ba o, sente o mak hau nia riqueza domin nebe halo hau sente moris ne kompleto. Hau hakarak hadomi o, hau hakrak kuida o.  O nia prezensa ne halo hau sente hau moris nakonu no kompleto ho hau nia knosen sorin. Prinseza atus ba rihun mak hau hasoru maibe hau nia fuan laiha vontade atu hili. Diferente ho o, hau fuan iha vontade forte atu hili o sai nia nain.  Domin nebe forte nunka halai husi loron nia manas, nunka hases an husi udan, sei la lakon namlele tuir anin, tamba domin ne presiza pasiensia.  Domin hanorin hau pasiensia, pasiensia atu luta ba hau nia fuan nia hakarak laos prazer nia exigencia.  Karik atu hetan o, presiza hau nia terus, presiza liu husi dalan nebe nakonu ho Ai tarak, hau prontu para

NASIONALIZMU VS GLOBALIZMU

Definisaun polítika katak arte ou siénsia ida atu apaña poder ida tuir dalan konstituisaun no mos inkonstituisional. Teoria klásika Aristoteles hateten katak polítika maka hanesan esforsu ida ne'ebé povu viaza atu apaña bem estar povu nian. Intensaun polítika katak HUSI, BA ka ida ne'ebé iha relasaun ho povu. Polítika katak siénsia konabá nasaun, siénsia konaba governu, tamba ne'e antes atu ita antisipa halo definisaun ba polítika ita mos tenke hatene etimolójikamente husi polítika ne'e rasik. Husi definisaun hirak ne'ebé hau mensiona iha leten ne'e iha ninia intensaun no esénsia ne'ebé mak di'ak ba povu, tamba laiha ema ou grupo ida mak hasai teoria ruma somente atu fo impaktu negativu ba ema seluk. Maibé realidade hatudu katak iha sékulu XXI ou iha époka kontemporer ida ne'e, esénsia husi polítika ne'e rasik komesa mínimu ona iha ninia realizasaun (aktualisasi), tamba egoismu husi polítika nain sira ne'ebé mak maka'as liu duke interese

JERITAN "HATI" MELIHAT REALITAS 

Hati tak pernah ragu untuk mencintai dan dicintai, tapi harapan kadang terlalu mahir tuk melukai. Dua manusia yang bermimpi tuk menjalin hubungan selayaknya semut kepada gula yang saling dipertemukan karena takdir. Dinding pertemanan yang telah lama terbentuk menjadi batas untuk berekspresi, semua akan segera mereda, semoga. Pada akhirnya segala upayamu hanya akan dianggap lelucon, wajah menjadi penentu kesuksesan, tokoh utama dilihat dari betapa good looking , karena sejahat apapun seorang good looking mereka hanya akan dianggap sebagai malaikat. Aku tidak berteriak secara sarkas, aku tidak iri karena wajah biasa, aku hanya berkomentar, aku adalah manusia dan dia adalah manusia. Karena manusia itu sama secara hak dan kewajiban, katanya manusia memiliki derajat yang setara, katanya. Tetap dengan perlakuan yang terasa berbeda di terik panasnya mentari, sosok good looking kan diberi payung untuk berjalan sambil berteduh, sosok yang selalu menjadi prioritas, sosok yang dijadikan alasan